Stranica
9. Poglavlje. Evolucija kao izraz misli i svijesti
9. Poglavlje.
Evolucija kao izraz misli i svijesti
Martinus, Darwin i Inteligentni dizajn – Nova teorija evolucije
Ole Therkelsen
9.1 Može li evolucija biti proizvod svijesti?
Materijalistička znanost uporno odbija gledište da evolucija može biti rezultat svjesnog života.Iz materijalističke perspektive vjerovanje da evolucija ima neku svrhu smatra se religioznim stavom.
Teorija inteligentnog dizajna odbija ideju o evoluciji i tvrdi da su vrste nepromjenjive. Međutim, neki njeni pobornici mogu prihvatiti darvinističku evoluciju sve dok se pretpostavlja da je neki inteligentni uzrok stvorio prvu stanicu i pokrenuo čitavu evoluciju.
S obzirom da se ni darvinizam ni teorija inteligentnog dizajna ne odnose prema evoluciji kao proizvodu svijesti, ovo će poglavlje biti posvećeno Martinusovom tumačenju kako evolucijom upravljaju zakonitosti i kako ona ima neki sasvim određeni cilj.
9.2 Što je ljubeći dizajn?
Na brojnim predavanjima Martinus je istaknuo da je krajnji cilj svih stvaralačkih procesa u prirodi da budu od koristi i da donesu radost i blagoslove živim bićima! Kao analogiju pojmu inteligentni dizajn, dolazim u iskušenje uvesti pojam ljubeći dizajn !
Kako bi predočio ideju savršenog stvaranja Martinus često spominje stvaranje zrelog voća i plodova od strane prirode. Plodovi započinju svoje postojanje oprašivanjem cvijeta koji nakon toga prolazi kroz različite nezrele stupnjeve sve do potpuno zrelog stupnja koji je od koristi i na slast živim bićima. Pored toga što biljkama osiguravaju rasijavanje i razmnožavanje, voće i plodovi su stvoreni kao dar prirode za životinje i ljude. To je primjer ljubećeg plana! Što su životinje i ljudi napravili da bi pridonijeli nastanku voća i plodova? Ništa! Oni su čisti dar prirode. Gledano iz kozmičke perspektive, nastanak zrelog voća bio je promišljen, isplaniran i ostvaren ne samo zbog biljaka, već i kao hrana za životinje i ljude.
Drugi je primjer savršenoga stvaralačkog procesa koji je Martinus često spominjao genijalna struktura i međusobna suradnja tjelesnih organa.
9.3 Kako nešto stvoreno može biti prepoznato kao savršeno?
Za stvaralački proces potrebno je vrijeme i on ne može ostvariti svoju svrhu da bude od koristi i da donese svima sreću prije nego što je došao do svojeg cilja. Kao primjere nedovršenog stvaralačkog procesa Martinus često spominje nezrele jabuke i današnje nedovršene zemaljske ljude.
Sasvim je očigledno da suvremeni ljudi ni u kojem slučaju nisu uvijek od koristi i ne donose uvijek radost drugim živim bićima, jer pripadaju posljednjem dijelu životinjskog carstva, gdje još uvijek prakticiraju princip ubijanja. Mnogi ljudi kažu: «Oduvijek je bilo ratova i uvijek će biti ratova». No, činjenica da su sve jabuke nezrele i kisele tokom određenog godišnjeg doba ne sprječava da se sočno voće pojavi u kasnijem dijelu godine. Gledano iz perspektive kozmičkog spiralnog ciklusa, Zemlja sa svojim čovječanstvom nalazi se na putu ka zrelom stanju, na putu transformacije u globalno carstvo ljubavi. Nedovršeni čovjek odgovara nezrelom i gorkom stupnju razvoja jabuke, dok se savršeni i sveljubeći čovjek može usporediti sa zrelim i sočnim stupnjem razvoja jabuke.
U svojoj uvodnoj knjizi Logici, Martinus piše: «Samo zato jer nešto izgleda kaotično ne znači da je to izraz slučajnosti ili nedostatka logike. Pogled na neko gradilište daje utisak potpunog kaosa. Po svuda možemo vidjeti cigle, kante sa cementom, daske, grede i skele. Ali to ne znači da se iza svega toga ne nalazi neki logični plan, plan koji se ostvaruje i čiji je cilj dovršenje zgrade. Sve dok se plan nalazi u procesu ostvarivanja, on neupućenom može izgledati kaotično» (Logika, 9 poglavlje).
U toj knjizi Martinus nastavlja sa tvrdnjama da su logika i ljubav istovjetni. Neki postupak je logičan ako je od koristi i na radost drugim živim bićima, a nelogičan je ako im šteti. Neki postupak je logičan samo ako je od koristi za cjelinu. On dodaje da je svaki stvaralački proces u prirodi na kraju izraz stopostotne manifestacije logike, a u odgovarajućoj mjeri i ljubavi.
Martinus:
Martinus: «Jer ne možemo poreći da svako kretanje, bez obzira kako ono kaotično izgledalo primitivnom ili neintelektualnom promatraču, predstavlja stopostotnu manifestaciju logike, što znači izraz stopostotne korisnosti, što zapravo znači stopostotne ljubavi. Prema tome, prirodne sile ni na koji način ne predstavljaju hladne i mrtve eksplozije, kaos i slučajnost. Bučna, tutnjeća i eksplozivna područja sunca sa njegovim kolosalnim erupcijama, njegovim titanskim magnetskim olujama koje utječu na život okolnih planeta, u svojoj su pravoj prirodi izraz beskrajno suptilne logike i pravilnosti, i mogu samo na kraju dovesti do ostvarenja odgovarajućeg suptilnog stvaranja logike, prirode i ljubavi» (LB 2, 353).
9.4 Kako se znanost odnosi prema vječnim pojavama?
U pravilu se prirodna znanost ne bavi vječnim pojavama; njeni zaključci se zasnivaju na mjerama i ona je ograničila svoje područje djelovanja na stvorene stvari. Znanost je potpuno autonomna na svojem području, gdje ona otkriva brojne primjere djelovanja prirodnih zakona. Ali bilo koja znanost koja se bavi samo stvorenim pojavama neminovno isključuje vječne pojave i uzroke iz svojeg područja aktivnosti.
Martinus: «Međutim, Jastvo ili živo i misleće nešto, koje se nalazi iza organizama i stvaranja, iza razmišljanja i volje, iza doživljavanja i manifestacije, ne može se izmjeriti ili izvagati. Ono jednostavno ne predstavlja nešto stvoreno, već je samo po sebi izvor svakog stvaranja. Dakle, ono nikada nije nastalo i nikada neće prestati postojati. Ono stoga nema starosti. Nema oblika. Ono ne zauzima neki prostor. Ono predstavlja vječnost i beskonačnost. No, potpuno materijalistički znanstvenik koji je usmjeren na svoja mjerenja, potpuno je nesposoban shvatiti takvo područje stvarnosti. Kao što smo već istaknuli, on samo može prepoznati kretanja i tvari kao slučajne pojave koje konačno dovode do nastanka živih bića» (LB 6, 2084).
Materijalizam : Materija je uzrok razmišljanja.
Martinus : Materija je materijal za razmišljanje.
9.5 Kakav je odnos između misli i materije?
Prirodna znanost objašnjava misao kao proizvod materije. Martinus zauzima potpuno suprotno gledište i kaže da je materija materijal za razmišljanje.
Misli imaju ogromnu snagu. Martinusove analize pokazuju da su sve stvorene stvari kristalizirane misli! Intuitivnom jednostavnošću i jasnoćom on ističe da je čitavi fizički svijet materijalizirani svijet misli (Kozmos br. 3/2005). On također dodaje u tom članku «Smrt i ljudski svijet misli» da čim to ljudi počnu shvaćati, promijenit će se njihov odnos prema duhovnim problemima i onome što se naziva smrt.
Kada uzmemo u obzir stvari stvorene ljudskom rukom kao što su automobili, prozori i kvake na vratima, nema sumnje da su to materijalizirane misli. Zašto onda i stvaranje prirode, koje sigurno nije ništa manje genijalno, ne bi isto tako predstavljalo izraz misli? Sva živa bića koja djeluju unutar različitih dimenzionalnih odnosa mikrokozmosa, međukozmosa i makrokozmosa imaju udjela u tom stvaralaštvu prirode.
Materijalisti vjeruju da su istovjetni sa svojim fizičkim organizmom, koji oni vide kao izvor misli i djela, tj. oni zapravo vjeruju da tvar ili materija misli i djeluje. Krajnja posljedica takvog načina razmišljanja je da stvorene stvari stvaraju svojeg stvaratelja ili da stvari stvaraju same sebe. To je u suštoj suprotnosti sa stvarnošću, i na toj točki materijalizam više nije znanost već praznovjerje.
Martinus:
Martinus: «Ništa iz iskustva zemaljskog čovjeka ne može dokazati da nešto može stvoriti samo sebe» (LB 2, 689).
Fizički svijet je materijalizirani svijet misli.
9.6 Da li su organizmi u prirodi rezultat razmišljanja?
Njemački filozof Max Weber (1864-1920) govorio je o strojevima kao o skrutnutom razumu. Gledano iz perspektive Martinusovih kozmičkih analiza također se može reći da su svi organizmi u prirodi skrutnuti razum!
Kada prijeđemo od strojeva na proučavanje još genijalnijih stvaralačkih proizvoda prirode, znanost poriče da oni mogu biti izraz svijesti i misli. Ali, nije samo čovjek taj koji razmišlja. Prema Martinusu, svako živo biće ima misaoni život: atomi, stanice, organi, planete, sunčevi sustavi, galaktike i nakupine galaktika, sve su to živa bića. Zapravo, čitavi svemir misli zahvaljujući svojoj prirodi živog bića. Dakle, misli svemira uključuju načine preobražavanja minerala, preko biljaka i životinja do savršenih ljudskih bića koja donose dobrobit i radost svim živim bićima. Ta misao je simbolično izražena u Bibliji, gdje Bog kaže «Načinimo čovjeka na svoju sliku, sebi slična». U svojoj kozmologiji Martinus je učinio misli svemira dostupnima normalnoj ljudskoj inteligenciji (vidi LB 5, 1827, LB 6, 2084).
Martinus opisuje kako nam intuicija omogućuje doživjeti što je to uistinu materija, naime misaoni materijal «Jastva» (LB 2, 380). Pomoću materije «Jastvo» se može učiniti vidljivim, može djelovati i stvarati, kao i zadovoljiti svoje težnje i želje. Kozmička svijest nam omogućuje direktno doživljavanje toga da nešto živo u živom biću, tj. «Jastvo» i nadsvijest (X1 i X2) koriste materiju (X3) u svojim djelima i doživljavanju života. Organizam je stvorena pojava oblikovana kako bi ispunila određenu svrhu, a time i određenu težnju. Dakle, organizmi svih živih bića predstavljaju ispunjenje želje «Jastva» za određenim doživljavanjem života.
Zbog jednostranog intelektualnog fokusa, a time i nedostatka intuicije, mi, fizički ljudi lako postajemo žrtve iluzije da materija ili nešto beživotno stvara život. No, Martinus nas uvjerava da je upravo suprotno, da su energije podređene razmišljanju i doživljavanju vječnog «Jastva». O ovoj temi se vrlo detaljno govori na gotovo dvije stotine stranica 10. poglavlja u LB 2 naslovljenog «Vječni izvori energija Jastva».
9.7 Da li je život nastao iz slučajnih događaja?
Znanost tvrdi da su mikroorganizmi, biljke, životinje i ljudi rezultat izuzetno dugačkog niza uzastopnih slučajnih reakcija materije. Sve dok je broj tih slučajnih reakcija dovoljno velik, tada će jedan od proizlazećih neshvatljivo dugih lanaca uzastopnih slučajnih promjena na kraju dovesti do stvaranja prve žive stanice, a kasnije i do nastanka ljudskog organizma sa njegovim vrlo razvijenim mozgom i sviješću. Zanemarivo je malena mogućnost da je naš organizam mogao biti spontano oblikovan iz atoma vodika i helija u oblaku praplina. A ipak se tvrdi da sve dok je svemir dovoljno velik i dok je na raspolaganju dovoljno dugački vremenski period, takav ogromni broj slučajnih događaja bi na kraju mogao dovesti do nastanka života u jednoj točki svemira. Međutim, nova otkrića u Australiji ukazuju na to da se život na Zemlji pojavio zapanjujuće brzo (vidi 19.17).
Biolozi i znanstvenici koji proučavaju svemir iz NASA-e u SAD pretpostavljaju da život nije nastao na jednom mjestu u svemiru, već svuda gdje su prisutni nužni fizički uvjeti u obliku vode, neophodnih osnovnih tvari, odgovarajuće temperature i atmosfere itd. Prema tome, život je nužno, a ne slučajno nastao svugdje gdje su bili prisutni odgovarajući uvjeti. Život se sada traži na Marsu, na Jupiterovom mjesecu Europi i na Saturnovim mjesecima Titan i Enceladus. Ako život neizbježno nastaje svuda gdje su prisutne neophodne fizičke tvari, to bi pobilo argument da je nastao na Zemlji zahvaljujući jedinstveno povoljnim okolnostima koje se moraju odražavati na pozadini krajnje dugačkog i nevjerojatnog spontanog stvaranja koje je rezultat dugog niza uzastopnih slučajnih događaja i mutacija.
9.8 Može li znanost stvoriti život na materijalnoj osnovi?
Martinus objašnjava da se život inkarnira svuda gdje su prisutni odgovarajući fizički uvjeti, čak iako znanost na umjetan način stvara te uslove.
Martinus: «I ta znanost može vjerovati da je stvorila živo biće ili novi život. Ali, zapravo ona je samo stvorila fizičke uslove za inkarnaciju dotičnog života, njegovog ‘Jastva’ i duha koji su istovjetni ‘nečem živom’ u živom biću. Život ili ‘nešto živo’ nije nešto stvoreno, već nešto što jednostavno jest. Međutim, kada god se pojave uslovi za njegovu inkarnaciju u fizičku materiju, tada će se život ili to ‘živo nešto’ neizbježno inkarnirati, bez obzira da li su ti uslovi stvoreni na umjetan ili prirodan način» (LB 6, 2167).
9.9 Koja je glavna razlika između Martinusovog izlaganja o evoluciji i Darvinizma?
Moderna biologija inzistira na tome da evolucija nije određena sposobnošću analiziranja i stvaranjem iskustava, već međusobnim odnosom slučajnih događaja i prirodne selekcije. Smjer evolucije ne može se predvidjeti, jer se ona zasniva na nepredvidivim promjenama.
Martinus tvrdi da evolucija nije određena slučajnim faktorima, već je rezultat svijesti i zakonom upravljanih odnosa. Zahvaljujući svojem poznavanju principa i zakona evolucije, on je mogao predvidjeti smjer evolucije – ka savršenstvu. Evolucija je poput jednosmjerne ulice – zahvaljujući neprestanom sakupljanju iskustava ona samo može ići naprijed i naviše.
Međutim, to ne isključuje potrebu za mutacijama, čak i u procesu evolucije koji se zasniva na svijesti, kako bi se stvorila tehnička poboljšanja koja su potrebna u fizičkim instrumentima za doživljavanje života. Matematičari prave razliku između nužnih i dovoljnih uvjeta; mutacije su neophodne, ali nisu dovoljne da bi vodile evoluciju naprijed i naviše.
Martinus nam kaže da evolucija nije rezultat slučaja, već stvaranja iskustava i intelektualnosti. Prema tome, kada je u pitanju evolucija nikakvo iskustvo, vježbanje ili praksa nije uzaludno. Evolucija ide naprijed jer se neprestano povećava količina iskustava jedinke. Današnja materijalistička biologija opisuje samo vanjske fizičke načine stvaranja organizama tih viših oblika života.
Znanost: Materija upravlja sviješću.
Martinus: Svijest upravlja materijom.
9.10 Da li je fizička materija primarni element života?
Prirodna znanost tvrdi da je materija uzrok stvaranja svijesti, što bi značilo da je fizička materija nešto primarno, a svijest nešto sekundarno. No, Martinus nam kaže da život nije istovjetan sa fizičkim organizmom; tijelo je jednostavno instrument za manifestaciju i doživljavanje života «Jastva» i svijesti.
Sva živa bića trebaju fizički instrument kako bi se manifestirala, djelovala i stvarala u fizičkom svijetu. Fizičke tvari su samo njihovi instrumenti. Instrument je uvijek sekundaran u odnosu na svojeg korisnika. U fizičkom svijetu mi trebamo uši za slušanje i oči za gledanje. Fizički podražaji koji djeluju na pet fizičkih osjetilnih organa vida, sluha, dodira, okusa i mirisa pretvoreni su u električne impulse u živčanom sustavu i mozgu, koji predstavljaju točku ulaska u mentalni svijet, koji je duhovne ili zračeće prirode. «Jastvo» djeluje u fizičkom svijetu tako da šalje električne impulse kroz mozak i živčani sustav za pokretanje mišića.
Fizički organizam je instrument koji daje «Jastvu» iskustvo i vidljivost u fizičkom svijetu. Postoji temeljna razlika između instrumenta i njegovog korisnika. U slučaju motorne pile i drvosječe, mi nikada ne možemo zamijeniti alat s njegovim korisnikom.
9.11 Iza korisnika instrumenta nalazi se svijest. No, postoji li korisnik iza svijesti?
U pravilu svi fizički alati imaju vidljivog korisnika. Vozač vozi svoj automobil. No, zar nije vozačevo vidljivo tijelo zapravo samo instrument njegove svijesti? Kozmičke analize nam kažu da se iza svijesti nalazi «Jastvo», koje kontrolira i koristi tu svijest. To «Jastvo» je uzdignuto iznad svega i ono je neovisno o materijalnim pojavama u mozgu i postoji iznad svijeta svijesti i misli. Ono se u potpunosti razlikuje od onoga što posjeduje.
Misli nisu istovjetne onome tko ih misli. Kada bi svijest i misli bili istovjetni «Jastvu», kako bi mi onda mogli kontrolirati svoje misli? Mi možemo ignorirati neke misli ili odlučiti da ćemo razmišljati na određeni način. No, tko donosi odluku? To je «Jastvo», univerzalni i transcendentalni faktor koji je uzdignut iznad svega. Martinus govori o vječno postojećem «Jastvu» kao o upravitelju i korisniku i svijesti i tijela.
Da je «Jastvo» ograničeno samo na sadašnji trenutak, ne bismo mogli praviti planove koji se protežu kroz prošlost, sadašnjost i budućnost. Mi se nečega možemo sjetiti samo zato što «Jastvo» postoji kao trajni upravitelj našeg pamćenja. Kako bismo se nosili sa sjećanjem koje je jednostavno odlepršalo? Zar to ne upućuje na vječno «Jastvo» koje je uzdignuto iznad prostora i vremena? Gdje prestaju vrijeme i prostor? Upravo tamo gdje prestaje svako kretanje! To božansko nešto, X1 ili «Jastvo», naša je prava suština koja sve preživljava jer je sasvim drugačije prirode od fizičkog ili duhovnih tijela. «Jastvo» je nepromjenjivo i vječno.
- * * * * * *
Što je Martinusova kozmologija u suštini?
Znanost je pokazala da su sve promjene u fizičkoj materiji podređene zakonima. Martinus pokazuje da također postoje zakoni za um ili za mišljenje. Poznavanje tih univerzalnih mentalnih zakona omogućit će zemaljskom čovječanstvu da zagospodari svojim mentalitetom i da tijekom vremena stvori kraljevstvo ljubavi i mira na Zemlji.
* * * *
MARTINUSOVA KOZMOLOGIJA
MARTINUSOVA KOZMOLOGIJA JE VJEČNO AKTUALNA. OVDJE JE ONA USPOSTAVILA DIJALOG SA DARVINOVOM TEORIJOM EVOLUCIJE I INTELIGENTNIM DIZAJNOM.
Darwin polazi od postupnu evoluciju na temelju prirodne selekcije; Inteligentni dizajn pokušava na čisto znanstveni način pokazati da iza čitavog stvaranja stoji vrhunska inteligencija. Uz te dvije teorije, Ole Therkelsen, javni govornik i bivši predavač kemije i biologije, predstavlja treći model koji objašnjava nastanak složenih organizama u prirodi, podrijetlo života i njegov sastav, naime Martinusovu kozmologiju.
Danski duhovni istraživač Martinus (1890-1981) vidio je svemir kao sveobuhvatno živo biće u kojem svi mi živimo i doživljavamo život kroz vječnu evoluciju. Kontrasti kao što su svjetlost i tama, ugodna i neugodna iskustva, dobro i zlo, prijeko su potrebni za neprekidno obnavljanje svijesti.
Martinusovo učenje uglavnom je bilo zanemareno u raspravama o stvaranju tijekom proteklih godina. Ono nudi zanimljiv pogled i brojne perspektive koje potvrđuju i korigiraju pojedine aspekte i darvinizma i teorije inteligentnog dizajna. Martinus zagovara evoluciju koja se temelji na svijesti i iskustvima samih živih bića i daje uvid u buduću evoluciju čovječanstva prema savršenstvu.
Knjiga odgovara na brojna pitanja o MARTINUSU, DARWINU I INTELIGENTNOM DIZAJNU i obraća se svima koji su zainteresirani za evoluciju, bilo iz znanstvene, duhovne ili religiozne perspektive. Ona se također može čitati kao uvod u Martinusovu kozmologiju.
Ole Therkelsen (rođen 1948)
Ole Therkelsen, inženjer kemije i biolog, piše iz perspektive diplomiranog kemičara (Tehničko sveučilište Danske) i biologa (Sveučilište u Kopenhagenu) kao i na temelju svoje cjeloživotne posvećenosti Martinusovoj kozmologiji. Od 1980. održao je više od 2.000 predavanja o kozmologiji u petnaest zemalja na šest različitih jezika. Brojna njegova predavanja mogu se poslušati na oletherkelsen.dk
* * * * * * *
AMAZON – Ole Therkelsen
Profil autora
www.amazon.com/author/ole.therkelsen
https://authorcentral.amazon.de/gp/profile
Martinus, Darwin i Inteligentni dizajn – Nova teorija evolucije
Objašnjenje naslovne strane
U skladu sa svojom vječnom slikom svijeta, Martinus (1890.–1981.) nacrtao je niz simbola u kojima koristi sedam boja vidljivog spektra kako bi opisao različite oblike energije u svemiru. Religiozno vjerovanje uglavnom se temelji na osjećajima, koje simbolizira žuta boja. Znanost se temelji na energiji inteligencije, koja je simbolizirana zelenom bojom, a Martinusova duhovna znanost temelji se na intuiciji, koja je simbolizirana plavom bojom.
Nakon stoljeća praznovjerja i vjerovanja, čovječanstvo je sada, zahvaljujući jasnoj svjetlosti inteligencije, stupilo u epohu znanosti i inteligencije. No sada se nalazimo na pragu nove epohe intuicije koja će se temeljiti na duhovnoj znanosti. Sve tri teme knjige simbolizirane su tim trima bojama: žutom, zelenom i plavom.
Znanost se temelji na inteligenciji ili procesu razmišljanja odozdo, dok se duhovna znanost temelji na intuiciji ili procesu razmišljanja odozgo, kako to izlaže Martinus.
Čovjek čiji su zreli osjećaji (žuta boja) i razvijena inteligencija (zelena boja) u ravnoteži počinje dobivati pristup intuiciji (plava boja).
Trokut u Martinusovu jeziku simbola predstavlja vječno živo biće.
Danski duhovni istraživač Martinus (1890-1981) vidio je svemir kao sveobuhvatno živo biće u kojem svi mi živimo i doživljavamo život kroz vječnu evoluciju. Kontrasti kao što su svjetlost i tama, ugodna i neugodna iskustva, dobro i zlo, prijeko su potrebni za neprekidno obnavljanje svijesti. Hrvatski.
Martinus, Darwin i Inteligentni dizajn
Sadržaj
1. DIO
SVEMIR I SLIKA SVIJETA
- Poglavlje Martinus i slika svijeta
- Poglavlje Prirodna i duhovna znanost
- Poglavlje Trojna struktura svemira
- Poglavlje Svemir i živa bića
- Poglavlje Principi kozmičkog stvaranja
2. DIO
EVOLUCIJA I SVJESNO STVARANJE
- Poglavlje Darvinizam i inteligentni dizajn
- Poglavlje Fizički svijet – drvo znanja
- Poglavlje Informacija – kaos ili kozmos
- Poglavlje Evolucija kao izraz misli i svijesti
- Poglavlje Svijest kao proizvod slučaja
- Poglavlje Entropija i prikupljanje informacija
- Poglavlje Pamćenje i kartoteka života
- Poglavlje Vječno prikupljanje informacija
- Poglavlje Život unutar života, unutar života, unutar života …
- Poglavlje Organi koji su počeli kao strojevi
- Poglavlje Zamjena organizama
- Poglavlje Naslijeđe i okruženje. Jezgre talenata i ponavljanje
- Poglavlje Dizajn u evoluciji
- Poglavlje Dizajn u biokemiji
- Poglavlje Životni poriv i čežnja u evoluciji
- Poglavlje Unutarnji i vanjski faktori u evoluciji
3. DIO
DEFEKTIVNI GENI BOLEST I ZDRAVLJE
- Poglavlje Bolesti uzrokovane genetičkim faktorima
- Poglavlje Vegetarijanstvo, zdravlje i sudbina
- Poglavlje Misli, zdravlje i bolesti
- Poglavlje Cilj evolucije
Martinus i njegovo životno djelo
Martinus, Darwin i Inteligentni dizajn – Nova teorija evolucije
© Ole Therkelsen 2007
Ilustracije © Martinus Institut
SCIENTIA INTUITIVA – Izdavač
MARTINUS INSTITUT
www.amazon.com/author/martinus
Vječna slika svijeta
Martinus (1890-1981) opisao je u svojim knjigama – koje su sve zajedno poznate kao ”Treći zavjet” – logičnu, sveobuhvatnu sliku svijeta koja pokazuje da sva živa bića predstavljaju dio živog svemira i neprestano se razvijaju prema sve višim oblicima života. Veliki prevrati i krize našeg vremena ukazuju na propast svjetske kulture i na rođenje novog, humanog svjetskog društva.
Duhovna znanostU svojim analizama Martinus pokazuje kako se naša svijest, psiha i moral razvijaju putem reinkarnacije i karme u skladu s prirodnim zakonima, koji tijekom vremena dovode do toga da sva iskustva, kako ugodna tako i neugodna budu pojedincu od koristi. Sva Martinusova djela predstavljaju kozmologiju ili duhovnu znanost koja može čitatelju pružiti optimističan pogled na život i potaknuti ga na toleranciju i ljubav prema bližnjem. |
Izvorni danski naslov:
Martinus, Darwin og intelligent design – En ny evolutionsteori
Prvo izdanje, prvi tisak 2007. Ole Therkelsen
Sva prava zadržana
© Martinus Institut
S danskoga na engleski preveo: Richard Michell
S engleskoga na hrvatski preveo: Davorin Gruden
Uz najbolje želje,
Ole Therkelsen
OLE THERKELSEN BLOG
www.facebook.com/Martinus.Esperanto.Ole.Therkelsen
www.facebook.com/Martinus.English.Ole.Therkelsen