Stranica
10. Poglavlje. Svijest kao proizvod slučaja
10. Poglavlje.
Svijest kao proizvod slučaja
Martinus, Darwin i Inteligentni dizajn – Nova teorija evolucije
Ole Therkelsen
10.1 Kako je nastala svijest?
Materijalistička znanost tvrdi da su život i svijest nastali slučajno na temelju određenih osobina materije.
U odnosu na to, teorija inteligentnog dizajna tvrdi da je prije stvaranja svjesnog života na Zemlji morala postojati stvaralačka svijest ili inteligentni uzrok. Za tu prvu svijest pretpostavlja se da je po svojoj prirodi vječna.
Prve riječi Evanđelja po Ivanu glase: «U početku bijaše Riječ, i Riječ bijaše kod Boga i Riječ bijaše Bog. Sve je po njoj postalo i ništa što je postalo nije bez nje postalo.»
Martinus tumači ove riječi kao simbolični izraz vječno postojeće svijesti Boga ili svemira. Riječ se odnosi na sve što obuhvaća pojmove stvaranje, manifestacija i ispoljavanje. «U početku bijaše Riječ» predstavlja simbolični izraz vječnog principa svijesti koja prethodi svim stvorenim ili privremenim stvarima (vidi 5.1). Riječ ili stvaralačka sposobnost i svijest su vječno postojeće pojave (vidi 3.12).
Martinus također objašnjava, na primjer u članku «Riječ» kako je «duh života bio udahnut u čovjeka» kroz prirodne sile:
«Budna svijest sastoji se od misli koje mogu biti formulirane i posložene u logične nizove. Ali, kako je Bog udahnuo duh života u Adama ili čovjeka? Kroz prirodu i njene sile. Svjesni život nastaje kao rezultat interakcije sa prirodnim okruženjem. Zar nije kroz borbu sa prirodnim silama zemaljski čovjek razvio nizove misli u svojoj svijesti koje danas nazivamo znanošću i tehnologijom, i pomoću kojih je on donekle uspio «podložiti sebi Zemlju»? No, što bi znanost i tehnologija bili bez riječi? Ništa. Čovjek se uistinu uspio uzdići iznad pravog životinjskog carstva putem rasta svoje sposobnosti formuliranja misli i njihove stvaralačke manifestacije unutar područja praktičnog života, znanosti i umjetnosti (Riječ, Kozmos br. 9/2003).
10.2 Kako je prema biologiji nastala svijest?
Materijalistička znanost vidi svijest kao privremenu pojavu, kao nusproizvod fizičko-kemijskih reakcija u mozgu. Prema tome, za svijest se pretpostavlja da je nastala spontano iz kaosa, odvojivši se od fizičkog svijeta u trenutku kada su slučajni događaji izgradili dovoljno složene neurokemijske molekule. Ali znanost još uvijek ima veliki problem u objašnjavanju kako beživotne molekule mogu na kraju postati prožete sviješću. Navode se samo materijalni uvjeti kao uzrok nastanka života i svijesti.
Riječ nastati upućuje na to da se nešto javlja ili postaje vidljivo. Čak i ako se upotrebljava elegantno formulirana teorija nastanka kako bi se objasnilo da svijest nastaje spontano i javlja se kada se postigne određeni stupanj složenosti u neurokemijskim molekulama, to zapravo ništa ne objašnjava! Nije osobito uvjerljivo objašnjenje reći da svijest nastaje spontano iz nečega beživotnog. To podsjeća na srednjovjekovno objašnjenje da miševi, uši, buhe i ostali insekti nastaju spontano svuda gdje ima prljavštine.
Jens Martin Knudsen (1930-2005), poznati danski stručnjak za Mars, istaknuo je da postoji određena mogućnost da se pronađe život na Marsu, no da znanost nikada neće moći objasniti proces putem kojeg mrtva materija postaje živa ili kako se mrtve molekule mogu pretvoriti u molekule prožete sviješću.
S gledišta kozmologije to je jednako besmisleno kao tvrditi da je nešto vječno imalo početak i da energija može nastati iz ničega. Materijalistička teorija o nastanku života nepotpuna je teorija. Ona još uvijek ne uspijeva objasniti kako su život i svijest mogli nastati iz beživotne materije. U odnosu na to, Martinus je u svojoj kozmičkoj znanosti predstavio objašnjenje o vječnom postojanju života, koje se ne može i ne treba dalje opravdavati.
10.3 Odakle potječe golema količina informacija u molekulama DNK?
Materijalistička teorija evolucije tumači da je ogromna količina informacija koja se nalazi u genima nastala spontano kao rezultat slučajnih molekularnih reakcija. Ta teorija poriče da učenje i sakupljanje iskustava igraju bilo kakvu ulogu u genetičkoj evoluciji, koja se isključivo odvija na temelju slučajnih događaja i preživljavanja najjačih. Ta je hipoteza u potpunoj suprotnosti sa svakodnevnim opažanjem da se naš vlastiti razvoj temelji na učenju i iskustvu. Darvinizam poriče da intelektualnost i sakupljanje iskustava igraju bilo kakvu ulogu; mutacije i slučajni događaji su kameni temeljci ili pokretačka sila evolucije. Tu prevladava mišljenje da se evolucija temelji na nesvjesnim procesima i da je ogromna količina informacija u genima rezultat slučajnih događaja, a ne rezultat intelektualnosti, znanja i iskustava koja su stekla živa bića.
10.4 Može li prikupljanje informacija biti rezultat slučajnih događaja?
Materijalistička znanost smatra fizički svijet ogromnim generatorom slučajnih događaja. Ali ništa u modernoj informatičkoj tehnologiji ne upućuje na to da informacije nastaju iz slučajnih događaja. Sasvim suprotno, očigledno je da je sakupljanje informacija rezultat svjesnog procesa.
Kako bi sakupljanje informacija u ljudskim DNK molekulama moglo biti rezultat niza slučajnih i kaotičnih kretanja koja sežu unazad sve do Velikog praska? To je jednako tvrdnji da je knjiga rezultat eksplozije u tiskari. Ni informacije pohranjene u svim svjetskim računalima nisu stvorili generatori slučajnih događaja. Svako baratanje informacijama izraz je intelektualnog rada. Ne može se napraviti film programiranjem generatora slučajnih događaja da pokazuje crvene, zelene i plave točke na TV ekranu.
Računalo ili mobitel ne mogu se proizvesti bez prethodnog iskustva i znanja, izuma i tehnologije. Njihovoj konstrukciji mora prethoditi istraživanje i planiranje, crtanje i izgradnja modela. Stvaranje svakog stroja ili alata temelji se na idejama i prethodnom stjecanju iskustava. Stoga je očigledno da se stvaranje stanica, kao i biljnih i životinjskih organizama od strane prirode također mora odvijati u skladu s tim istim poznatim principima.
10.5 Koja je normalna polazišna točka za postavljanje hipoteze?
Hipoteza se postavlja uvijek kada nedostaje čvrstih dokaza. Ukoliko ne želimo da nešto bude klimava pretpostavka ili neutemeljena tvrdnja, hipoteza mora biti zaključak koji se izvodi usporedbom nečega nepoznatog s nečim poznatim. Stoga možemo predložiti hipotezu da ukoliko je logično i svrhovito stvaranje ljudi rezultat svijesti, isto također mora vrijediti i za prirodno stvaranje.
Ukoliko vidimo da neki teret deset tisuća puta padne na tlo, možemo se upitati što će se dogoditi kada još jednom ponovimo eksperiment. Naravno, nikada ne možemo biti potpuno sigurni, ali znanstveno je prihvatljivo pretpostaviti da će ponovno pasti na tlo, jer ništa drugo nikada nije bilo primijećeno.
Ako svako ljudsko stvaranje može nastati samo pomoću svijesti, sigurno je znanstveno pretpostaviti da i stvaralački procesi prirode također nastaju na temelju svijesti. Bilo bi neznanstveno reći ukoliko je neki teret pao na zemlju deset tisuća puta, da se to ponovno neće dogoditi.
10.6 Zašto znanost ne može prihvatiti postojanje svijesti iza stvaranja prirode?
Sve moje proučavanje fizike, kemije, biologije, astronomije, svi TV programi o prirodnom svijetu koje sam gledao, samo su učvrstili moje uvjerenje da je sve u prirodi uređeno u skladu s nevjerojatnom logikom i svrhovitošću. No, ako je sve logično, to je onda izraz inteligencije. Nije li inteligencija sposobnost logičnog stvaranja? Bez inteligencije nema logike, a bez logike ne može biti logičnog stvaranja, već samo kaos.
Britanski astronom Fred Hoyle (1915-2001) vjeruje da je potpuno nemoguće objasniti dobro funkcionirajuće stanice, organe i organizme kao rezultat igre mutacija i slučajnih događaja. U svojoj knjizi «Inteligentni svemir» (1983) on piše da je univerzalna inteligencija morala sudjelovati u svakom prirodnom stvaranju.
Martinusova kozmologija
Martinus nam kaže da je inteligencija svemira zapravo zbroj svih inteligencija pojedinih živih bića. Dakle, što je mističnije; pretpostavljati inteligenciju u svemiru ili pronaći inteligenciju u stanici, mozgu, čovjeku ili planetu?
Velik je problem za materijalističku znanost, međutim, to što ne možemo vidjeti nevidljivog graditelja ili inteligenciju iza stvaralačkih procesa prirode, i Martinus proučava taj problem u LB 2, 690. Mi možemo prihvatiti da postoji graditelj neke kuće jer smo ga vidjeli na djelu. Ali samo zato što ne možemo vidjeti graditelja iza stvaranja prirode, mi zaključujemo da takav graditelj ne postoji. Ali to nije znanstveni zaključak. Ograničena ljudska sposobnost opažanja ne može predstavljati apsolutno mjerilo onoga što može i što ne može postojati.
Ljudi su stvorili genijalne izume, ali izumi prirode nisu ništa manje genijalni. Povrh toga, ljudski izumi su u brojnim slučajevima samo kopije prirodnih izuma. Složeni kemijski spojevi koji su proizvedeni u najnaprednijim farmaceutskim tvornicama nikada neće moći nadmašiti biokemijske spojeve koje vidimo u živim stanicama. Današnji najsofisticiraniji spojevi proizvedeni pomoću genetičkog inženjerstva samo iskorištavaju ili kopiraju mnogo veće znanje i vještine koji se mogu pronaći u prirodi. Ako je spojeve u farmaceutskoj tvornici moguće proizvesti samo pomoću ogromnog znanstvenog znanja i tehničke vještine, teško je zamisliti da je nevjerojatno napredna biokemijska tvornica koja se može vidjeti u živoj stanici mogla nastati iz slučajnih događaja bez ikakvog prethodnog znanja i vještina. Zapravo, neki biokemičari vjeruju da struktura žive stanice nije ništa manje složena od strukture nekog velikog grada kao što je npr. Kopenhagen.
- * * * * *
Što je Martinusova kozmologija u suštini?
Znanost je pokazala da su sve promjene u fizičkoj materiji podređene zakonima. Martinus pokazuje da također postoje zakoni za um ili za mišljenje. Poznavanje tih univerzalnih mentalnih zakona omogućit će zemaljskom čovječanstvu da zagospodari svojim mentalitetom i da tijekom vremena stvori kraljevstvo ljubavi i mira na Zemlji.
* * * *
Martinusova kozmologija
MARTINUSOVA KOZMOLOGIJA JE VJEČNO AKTUALNA. OVDJE JE ONA USPOSTAVILA DIJALOG SA DARVINOVOM TEORIJOM EVOLUCIJE I INTELIGENTNIM DIZAJNOM.
Darwin polazi od postupnu evoluciju na temelju prirodne selekcije; Inteligentni dizajn pokušava na čisto znanstveni način pokazati da iza čitavog stvaranja stoji vrhunska inteligencija. Uz te dvije teorije, Ole Therkelsen, javni govornik i bivši predavač kemije i biologije, predstavlja treći model koji objašnjava nastanak složenih organizama u prirodi, podrijetlo života i njegov sastav, naime Martinusovu kozmologiju.
Danski duhovni istraživač Martinus (1890-1981) vidio je svemir kao sveobuhvatno živo biće u kojem svi mi živimo i doživljavamo život kroz vječnu evoluciju. Kontrasti kao što su svjetlost i tama, ugodna i neugodna iskustva, dobro i zlo, prijeko su potrebni za neprekidno obnavljanje svijesti.
Martinusovo učenje uglavnom je bilo zanemareno u raspravama o stvaranju tijekom proteklih godina. Ono nudi zanimljiv pogled i brojne perspektive koje potvrđuju i korigiraju pojedine aspekte i darvinizma i teorije inteligentnog dizajna. Martinus zagovara evoluciju koja se temelji na svijesti i iskustvima samih živih bića i daje uvid u buduću evoluciju čovječanstva prema savršenstvu.
Knjiga odgovara na brojna pitanja o MARTINUSU, DARWINU I INTELIGENTNOM DIZAJNU i obraća se svima koji su zainteresirani za evoluciju, bilo iz znanstvene, duhovne ili religiozne perspektive. Ona se također može čitati kao uvod u Martinusovu kozmologiju.
Ole Therkelsen (rođen 1948)
Ole Therkelsen, inženjer kemije i biolog, piše iz perspektive diplomiranog kemičara (Tehničko sveučilište Danske) i biologa (Sveučilište u Kopenhagenu) kao i na temelju svoje cjeloživotne posvećenosti Martinusovoj kozmologiji. Od 1980. održao je više od 2.000 predavanja o kozmologiji u petnaest zemalja na šest različitih jezika. Brojna njegova predavanja mogu se poslušati na oletherkelsen.dk
* * * * * * *
AMAZON – Ole Therkelsen
Profil autora
www.amazon.com/author/ole.therkelsen
https://authorcentral.amazon.de/gp/profile
Martinus, Darwin i Inteligentni dizajn – Nova teorija evolucije
Objašnjenje naslovne strane
U skladu sa svojom vječnom slikom svijeta, Martinus (1890.–1981.) nacrtao je niz simbola u kojima koristi sedam boja vidljivog spektra kako bi opisao različite oblike energije u svemiru. Religiozno vjerovanje uglavnom se temelji na osjećajima, koje simbolizira žuta boja. Znanost se temelji na energiji inteligencije, koja je simbolizirana zelenom bojom, a Martinusova duhovna znanost temelji se na intuiciji, koja je simbolizirana plavom bojom.
Nakon stoljeća praznovjerja i vjerovanja, čovječanstvo je sada, zahvaljujući jasnoj svjetlosti inteligencije, stupilo u epohu znanosti i inteligencije. No sada se nalazimo na pragu nove epohe intuicije koja će se temeljiti na duhovnoj znanosti. Sve tri teme knjige simbolizirane su tim trima bojama: žutom, zelenom i plavom.
Znanost se temelji na inteligenciji ili procesu razmišljanja odozdo, dok se duhovna znanost temelji na intuiciji ili procesu razmišljanja odozgo, kako to izlaže Martinus.
Čovjek čiji su zreli osjećaji (žuta boja) i razvijena inteligencija (zelena boja) u ravnoteži počinje dobivati pristup intuiciji (plava boja).
Trokut u Martinusovu jeziku simbola predstavlja vječno živo biće.
Danski duhovni istraživač Martinus (1890-1981) vidio je svemir kao sveobuhvatno živo biće u kojem svi mi živimo i doživljavamo život kroz vječnu evoluciju. Kontrasti kao što su svjetlost i tama, ugodna i neugodna iskustva, dobro i zlo, prijeko su potrebni za neprekidno obnavljanje svijesti. Hrvatski.
Martinus, Darwin i Inteligentni dizajn
Sadržaj
1. DIO
SVEMIR I SLIKA SVIJETA
- Poglavlje Martinus i slika svijeta
- Poglavlje Prirodna i duhovna znanost
- Poglavlje Trojna struktura svemira
- Poglavlje Svemir i živa bića
- Poglavlje Principi kozmičkog stvaranja
2. DIO
EVOLUCIJA I SVJESNO STVARANJE
- Poglavlje Darvinizam i inteligentni dizajn
- Poglavlje Fizički svijet – drvo znanja
- Poglavlje Informacija – kaos ili kozmos
- Poglavlje Evolucija kao izraz misli i svijesti
- Poglavlje Svijest kao proizvod slučaja
- Poglavlje Entropija i prikupljanje informacija
- Poglavlje Pamćenje i kartoteka života
- Poglavlje Vječno prikupljanje informacija
- Poglavlje Život unutar života, unutar života, unutar života …
- Poglavlje Organi koji su počeli kao strojevi
- Poglavlje Zamjena organizama
- Poglavlje Naslijeđe i okruženje. Jezgre talenata i ponavljanje
- Poglavlje Dizajn u evoluciji
- Poglavlje Dizajn u biokemiji
- Poglavlje Životni poriv i čežnja u evoluciji
- Poglavlje Unutarnji i vanjski faktori u evoluciji
3. DIO
DEFEKTIVNI GENI BOLEST I ZDRAVLJE
- Poglavlje Bolesti uzrokovane genetičkim faktorima
- Poglavlje Vegetarijanstvo, zdravlje i sudbina
- Poglavlje Misli, zdravlje i bolesti
- Poglavlje Cilj evolucije
Martinus i njegovo životno djelo
Martinus, Darwin i Inteligentni dizajn – Nova teorija evolucije
© Ole Therkelsen 2007
Ilustracije © Martinus Institut
SCIENTIA INTUITIVA – Izdavač
MARTINUS INSTITUT
www.amazon.com/author/martinus
Vječna slika svijeta
Martinus (1890-1981) opisao je u svojim knjigama – koje su sve zajedno poznate kao ”Treći zavjet” – logičnu, sveobuhvatnu sliku svijeta koja pokazuje da sva živa bića predstavljaju dio živog svemira i neprestano se razvijaju prema sve višim oblicima života. Veliki prevrati i krize našeg vremena ukazuju na propast svjetske kulture i na rođenje novog, humanog svjetskog društva.
Duhovna znanostU svojim analizama Martinus pokazuje kako se naša svijest, psiha i moral razvijaju putem reinkarnacije i karme u skladu s prirodnim zakonima, koji tijekom vremena dovode do toga da sva iskustva, kako ugodna tako i neugodna budu pojedincu od koristi. Sva Martinusova djela predstavljaju kozmologiju ili duhovnu znanost koja može čitatelju pružiti optimističan pogled na život i potaknuti ga na toleranciju i ljubav prema bližnjem. |
Izvorni danski naslov:
Martinus, Darwin og intelligent design – En ny evolutionsteori
Prvo izdanje, prvi tisak 2007. Ole Therkelsen
Sva prava zadržana
© Martinus Institut
S danskoga na engleski preveo: Richard Michell
S engleskoga na hrvatski preveo: Davorin Gruden
Uz najbolje želje,
Ole Therkelsen
OLE THERKELSEN BLOG
www.facebook.com/Martinus.Esperanto.Ole.Therkelsen
www.facebook.com/Martinus.English.Ole.Therkelsen